Karijes je direktno posledica nepravilne ishrane. Hrana koja izaziva zubni kvar se naziva kariogena. Njena najvažnija osobina je da u zubnom plaku na površini zuba izaziva proizvodnju kiselina od strane bakterija, i time stvara okruženje sa pH manjim od 5,5. Osobine hrane koje se uzimaju u obzir kada se procjenjuje njihova kariogenost (sposobnost da izazovu karijes) jesu oblik hrane, vrijeme zadržavanja u usnoj duplji, frekventnost unosa, sastav hrane, potencijal hrane da stimuliše lučenje pljuvačke, ali i kombinacija hrane koja se unosi.
Bez slobodnih šećera nema ni kariogenosti!
Hrana sa manje od 1% slobodnih šećera u sebi se smatra nekariogena.Postoji poseban sertifikat „Toothfriendly“ za označavanje nekariogenosti hrane. Registrovan je (80-te godine prošloga vijeka) i predstavljen je znakom zuba sa kišobranom (Slika 1.). Ovaj znak potvrđuje da je određena namirnica (slatkiši, napici, zaslađivači, žvakaće gume, lijekovi) testirana posebnim insturmentom i kao takva provjereno nije kariogena. Umjesto slobodnih šećera one sadrže različite zaslađivače. Isto tako tooth friendly namirnice ne sadrže u sebi kiseline koje bi mogle da budu izvor erozija. WHO(Svjetska zdravstvena organizacija) od 1983 podstiče korišćenje namirnica sa ovim znakom.
Pored nekariogene hrane, postoje namirnice korisne za zube. One u sebi sadrže funkcionalne materije koje mogu direktno da se suprotstavljaju razvoju karijesa, bilo da djeluju na bakterije, sprječavaju razvoj zubnog plaka ili potpomažu proces remineralizacije (ugradnje minerala) u zubnu gleđ.
Za zube je korisna hrana koja ima sljedeća svojstava:
-sadrži dosta minerala neophodnih za obnavljanje zubne gleđi (remineralizacija),
-sadrži materije koje djeluju na bakterije u zubnom plaku ili pomažu proces remineralizacije i
-podstiče žvakanje i lučenje pljuvačke.
Utvrđeno je i da pojedine namirnice sadrže antikariogene komponente kao što su fitohemijski alkaloidi (brusnica), polifenoli (ljuska kakaoa) i katehini (zeleni čaj) koji inhibiraju rast kariogenih bakterija i redukuju nastanak i progresiju karijesa. Nažalost dodavanje „remineralizacionog“ fosfata kao antikariogenog aditiva u ishrani, nije dalo zadovoljavajuće rezultate jer daje neprijatan ukus hrani.
S obzirom da deficitarna i neadekvatna ishrana može dovesti do poremećaja u izgradnji tvrdih zubnih tkiva i stvoriti preduslove za nastanak karijesa neophodno je što ranije preduzeti preventivno-profilaktičke i higijenskodijetetske mjere. Još u toku trudnoće neophodno je upoznati buduće majke o značaju adekvatne, kvalitativno i
kvantitativno suficijentne ishrane za razvoj kako mliječne tako i stalne denticije. Neophodno je izabrati nekariogeni model ishrane i pravilnim izborom hrane i napitaka, smanjiti rizik za nastanak karijesa kako kod majke tako i kod djeteta. Važno je napomenuti da model ishrane, koji uključuje: učestalost uzimanja hrane, njen fizički oblik (tečna, čvrsta), adhezivnost, brzinu uklanjanja (ispiranja) iz usta kao i redosled i kombinaciju namirnica u ishrani, ima velik značaj za nastanak karijesa.
Dobre navike u ishrani čuvaju vaše zdravlje, ali i zdravlje vaše porodice. Kada ste roditelj, svojim ponašanjem djeci pružate model koji ona oponašaju. Tako je i sa hranom. Odabirm dobrih i zdravih namirnica koje će se naći na vašem svakodnevnom jelovniku, vi podstičete i mališane da jedu istu tu hranu. Evo šta sve djeca treba da jedu kako bi imala lijepe i zdrave zube.
1.Najkorisnije
Sir (posebno stariji), kikiriki i drugi orašasti plodovi(orah, badem, brazilski orah i sl.)- bogati su sa kalcijumom, fosforom, magnezijumom, koji učestvuju u ugradnji minerala u zubnu gleđ. Koštunjavi plodovi su bogati sa organskim jedinjenjima polifenolima, koja deluju na bakterije. Dobro bi bilo da se koriste posle unošenja kariogene hrane jer mogu da neutrališu njeno dejstvo. Ovde spadaju i ostali mliječni proizvodi (nezaslađen jogurt, kefir, surutka).
- Svaka žilava vlaknasta hrana koja zahtjeva snažno žvakanje- podstiče lučenje pljuvačke, a ona čisti, štiti i opravlja površinu zuba. Dobar izvor vlaknaste hrane su urme i smokve, i sviježe banane i sirovo povrće.
- Brusnice, suvo grožđe, kokosovo ulje. Sadrže polifenole i imaju antimikrobno, ali i blago remineralizaciono dejstvo.
Osnovna uputstva za ishranu koja ne šteti zubima
Unositi raznovrsnu hranu bogatu svim neophodnim makro i mikronutritijentima kroz 3 glavna obroka i 2 užine.
Izbegavati ili maksimalno smanjiti unos slobodnih šećera.
Izbegavati često unošenje hrane. Potrebno je da postoji najmanje 2 sata posle svakog obroka, grickanja ili napitka kako bi bilo dovoljno vremena da se zubna gleđ oporavi. Učestalo unošenje hrane je mnogo opasnije od količine.
Piti dosta tečnosti ravnomerno raspoređene tokom dana. Najbolje je da to bude voda ili mlijeko. Izbegavati (ili barem značajno smanjiti) unošenje gazranih, cola, sportskih i energetskih napitaka. Ako se i unose, ne treba da se zadržavaju dugo u ustima (najbolje da se piju preko slamke) i posle njih isprati usta sa vodom.
Posle večernjeg pranja zuba i tokom noći unosi se samo voda.
Šta treba raditi kada se unosi kariogena hrana
- Nije važna količina nego učestalost unošenja! Više od jednog unosa slobodnih šećera je rizično.
- Izbegavati unošenje kariogene hrane između obroka. Kada je uz obrok i u kombinaciji sa zaštitnim hranom umanjuje se, pa čak i neutrališe štetno dejstvo
- Kada se unose kariogena hrana između obroka najbolje je da se izvrši njena neutralizacije sa:
Nekom od zaštitnih namirnica poput sira, jogurta,kikirikija, zelenog ili crnog čaja.
Žvakanjem gume najmanje 20 minuta, koja sadrži u sebi ksilitola u dovoljnoj količini.
Isperu usta sa vodicom sa fluorom, ksilitolom ili nanoaptitima, a najbolje sa njihovom kombinacijom.
Najmanje efikasno, ali ako neme drugih mogućnosti, dobro isprati usta sa vodom.
Pranje zuba sa četkicom se ne preporučuje najmanje 30 minuta poslije unošenja
kariogene hrane!
Piše:
Spec.dr Jovana Hrisa Samardžija 