Treće sedmice u januaru, obilježava se Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice, koja ima za cilj podizanje svijesti o značaju redovnih ginekoloških pregleda i preventivnih mjera.
Povodom toga razgovarala sam sa prim. mr sci. dr Vesnom Ćurić, ginekologom u Klinici Medico S.
1.Obilježava se Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice. Koji su savjeti ženama, kako se ova bolest može na vrijeme otkriti ili čak spriječiti njena pojava?
Dr Ćurić: To je drugi po učestalosti karcinom žene, nakon karcinoma dojke, i jako je važno da svaka žena odvoji svoje vrijeme za preventivan pregled. Na taj način može da spriječi pojavu ili da na vrijeme uočimo postojanje nekih promjena koje mogu, nažalost, dovesti do karcinoma grlića. U Republici Srpskoj se godišnje otkrije oko 300 žena koje imaju karcinom grlića, a nažalost od tog broja, bar 50 žena izgubi život. Ono što bi bila neka preporuka Svjetske zdravstvene organizacije u smislu dozvoljenog broja oboljelih žena od raka grlića materice u odnosu na broj stanovnika, smatra se da je to otprilike sedam na 100.000 žena. BiH je prva u svijetu po broju oboljelih u odnosu na broj stanovnika, a taj broj je oko 23 na 100.000 žena.
To je činjenica o kojoj svi možemo i moramo povesti računa. Karcinom grlića je bolest koja je sve češće prisutna, a ono što je u suštini jako važno, mi preventivnim pregledima i redovnim kontrolama, koje je dovoljno da se urade najmanje jednom godišnje, ako nemamo drugih riziko faktora, možemo na vrijeme uočiti da li se dešava neka promjena na sluznici grlića.
Pregledi su jednostavni, a uzimanjem PAPA nalaza možemo dobiti informaciju o eventualnoj problematici koja se dešava. Postoje dvije vrste otkrivanja i prevencije promjena na grliću. Jedan je standardni PAPA nalaz, koji se uglavnom radi, manje-više u svim ambulantama. Postoji i jedan moderniji način, koji je dostupan i kod nas u Klinici Medico S, a to je takozvani tekućinski PAPA nalaz, koji nam sa maksimalnom sigurnošću daje informaciju da li postoje neke promjene koje bi mogle ukazivati na problem. Ovo je vrlo jednostavna skrining metoda i ja bih je predložila posebno mladim djevojkama i ženama, da to prihvate kao jedan način preventive i da u dvije ili tri godine urade taj, tzv tekućinski papa nalaz, sa HPV tipizacijom. U principu, u osnovi karcinoma grlića u nekih skoro 99,7 posto imamo dokazano postojanje HPV virusa, a to je nešto što, ako otkrijemo na vrijeme, možemo onda na vrijeme i reagovati.
- Svjedoci smo da je sve češća pojava kod žena u vidu promijena na grliću materice koje se nazivaju CIN. Šta je tačno cin, kako nastaje i koliko on opasan može biti?
Dr Ćurić :Cinovi predstavljaju nemirnu sluznicu na grliću materice odnosno određene promjene. Postoje 3 takozvane grupacije, to je CIN 1 što znači da je zahvaćena sluznica na površini i prednjem dijelu, i to je najblaži oblik. On se vrlo često povuče za godinu, dvije i vrlo rijetko prelazi u neku opasniju vrstu ako na vrijeme to pratimo i liječimo. Važno je naglasiti da se CIN ne razvija brzo, što daje dovoljno vremena za otkrivanje i terapiju.
Zatim postoji gradacija CIN2 , to je srednja displazija, i zahvata jedno dvije trećine epitela. To su promjene koje u stvari patolog vidi, gdje se mijenja broj aktivnih ćelija, odnosno dolazi do nekih promjena u samoj strukturi sluznice.
CIN 3 podrazumijeva tešku displaziju ili prekancerozu, koja već, ako se na vrijeme ne liječi ili ne odstrani, može na neki način biti, nažalost, uvod u problem koji se zove karcinom grlića.
3.Kada se ustanovi da žena ima određeni CIN, koja je dalja procedura, da li se to liječi opracijama.
Dr Ćurić :Postoji protokol praćenja. Žena mora imati nalaze koji pokazuju da li se nešto dešava na grliću. Kada dobijemo nalaz da je promjena sumnjiva ili da postoji nemir površno, onda mi radimo dopunsku dijagnostiku, a to znači da najčešće radimo pregled pod mikroskopom, odnosno kolposkopiju, da vidimo da li postoje neke promjene koje su patološke u odnosu na ono što mi okom vidimo, odnosno ne vidimo. To nam povećava sigurnost dijagnostike skoro do 90 posto, a uz to se rade i kontrole briseva polno prenosivih bolesti, koji su jedan od najčešćih mogućih razloga upale. Kad god imate upalu na sluznici grlića, a većina žena ima upalne procese, ako su oni površni, povremeno se javljaju i pod kontrolom su ljekara, oni neće napraviti problem. Ali ako je žena sklonija upalama, ako se te upale ponavljaju ako ne živi zdravo, ne vodi računa i ne sprečava infekcije, onda to oštećenje sluznice ili te mikrotraume mogu biti ulazno mjesto i za viruse i za bakterije i onda nam napravi mnogo veći problem. Kada dobijemo kolposkopski nalaz, ako je on sumnjiv, onda sa tih mjesta, pod kontrolom mikroskopa, uzimamo veći uzorak tkiva i šaljemo patologu da nam se on izjasni da li ima ili nema potrebe za nekom drugom intervencijom, odnosno koliko je ta sluznica nemirna. Kada dobijemo i nalaze briseva, provjeravamo prvo da li imamo upalu, ako imamo ko je uzročnik upale, da li su to obične bakterije ili protozoe kao što su klamidija, mikoplazma, ureaplazma i da li žena ima pozitivan nalaz na HPV virusa, što nam je sada najviše bitno, jer je on najveći mogući okidač za izazivanje karcinoma.
- 4. Da li je HPV virus glavni izazivač CIN-a?
Dr Ćurić :Prema statistici, u 99.7 posto nalaza kod kojih je potvrđen karcinom grlića, nađen je i HPV virus da je bio okidač. Ono što je jako važno, kad imamo pozitivan HPV virus, a negativan papa nalaz i urednu kolposkopiju, nećemo raditi ženi nikakvu intervenciju već ćemo je pratiti i češće kotrolisati, jer ne znači da kada imate pozitivan HPV virus, da ćete dobiti karcinom. To mogu biti prolazne infekcije, koje su najčešće kod mladih osoba, ali čim imate nešto što se ponavlja, ili pravi promjenu koju niste imali na prvom ili drugom kontrolnom pregledu, normalno da ćemo onda uraditi dodatnu kontrolnu dijagnostiku i samim tim zaustaviti proces.
- Šta je tačno konizacija, a šta loop?
Dr Ćurić:Konizacija je u suštini operativni zahvat kojim rješavamo problem na grliću, kada potvrdimo da imamo CIN2 ili CIN3. Konizacijom odstranjujemo jedan dio grlića, nalaz šaljemo patologu, i ukoliko se patolog izjasno da je sve čisto, onda smo sigurni da smo riješili problem i zaustavili proces koji je krenuo i spriječili pojavu karcinoma.
Loop je manje agresivna metoda, kojom odstranjujem površinski dio slunice. Loop ekscizija, koristi tanku žičanu omču sa strujom za uklanjanje abnormalnog tkiva. Oba postupka su minimalno invazivna i najčešće se izvode ambulantno, uz lokalnu anesteziju. Konizacija se češće koristi za ozbiljnije promjene, dok se loop primjenjuje kod umjerenih slučajeva. Oba postupka imaju visok stepen uspješnosti u uklanjanju promjena i sprječavanju razvoja raka. Nakon zahvata, pacijentkinje se upućuju na redovne kontrole kako bi se pratilo stanje grlića materice.
Nažalost sve više imamo problem kod mlađih osoba. Do sad se karcinom grlića smatrao bolešću žena u starijim godinama jer se smatralo da za razvoj karcinoma traba 10 do 15 godina. Nažalost, mi sad vidimo da za par mjeseci iz nekih promjena, koje su bile bezazlene, dođemo nekad u situaciju da se i mi i pacijenti šokiramo sa dijagnozom koju na kraju dobijemo.
- Da li žene koje urade konizaciju ili loop, mogu nakon toga zatrudniti i prirodno roditi?
Dr Ćurić :Normalno. Postoje metode kojima mi to pratimo, uz lijekove, mirovanje i serklaž, metodu kojom bukvalno zavežemo grlić, i onda ga odvežemo kad je vrijeme za porod. Većina žena koja je imala konizaciju grlića, može iznijeti trudnoću, uz neki, možda veći rizik od prijevremenog poroda, prije nego spontanog, ali uz adekvatnu kontrolu, većina žena se porodi i normano se porodi jer konizacija ili intervencija na grliću nije intervencija za carski rez