Trudnice, koje su na bolovanju zbog čuvanja trudnoće, smatraju da je apsurdno to što svaki mjesec moraju da idu na komisiju gdje će da dokazuju da su i dalje trudne i u rizičnoj trudnoći.
Ističu da im je to veliki napor, koji nema nikakvog smisla, jer mnoge od njih moraju da idu u drugi grad, na komisiju. Iako nisu obavezne da lično idu na komisiju, vrlo često nema ko da ode umjesto njih.
-Smatram da je odlazak na komisiju zaista nepotreban, ja sam morala svaki mjesec da idem iz Vlasenice u Zvornik na komisiju. Svaki put moram da brinem i nađem nekoga ko će da me odveze jer je suprug na poslu, ne može da uzme slobodan dan i za preglede i komisiju, da je bar u mjestu gdje živimo, bilo bi lakše – ispričala je za portal Mojedijete.info jedna trudnica iz Vlasenice.
Njeno iskustvo dijele mnoge trudnice.
-Svaki mjesec putujem sat vremena zbog zadržavanja od bukvalno dvije minute u kancelariji komisije. Da ne pričam da hodnik bude pun ljudi od čega je zagušljivo. Ovo je zaista bespotrebno maltretiranje trudnica – mišljenje je još jedne trudnice.
Istog je mišljenja i trudnica iz Bijeljine koja ističe da su joj poslednji odlasci na komisiju, tokom trudnoće, nametali pitanje, da li je ovo zaista neophodno.
-Temperatura je, čini mi se, bila plus 50, lifta u zgradi gdje je komisija nema, u hodniku mnogo ljudi i svaki put je bilo toliko zagušljivo da sam povraćala. Smatram da bi bilo logično da su elektronski uvezani ginekolog i komisija i da, čim ginekolog unese izvještaj sa redovne kontrole, to bude znak da se bolovanje nastavlja. Zašto mi moramo lično da im odnesemo taj izvještaj – pita se ova trudnica.
Mnoge trudnice čak i ne znaju da ne moraju one lično da idu na komisiju jer im to nikada niko nije objasnio.
-Meni je muž nosio papire sa prvom bebom, bila je korona pa je tako funkcionisalo. Sa drugom sam išla lično, misleći da moram, tek posljednji izlazak na komisiju sam saznala da nisam morala lično dolaziti. Tako da vjerovatno većina zena misli da moraju – ispričala je još jedna trudnica.
U Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske naglašavaju da bolovanja do 30 dana propisuje porodični doktor na prijedlog ljekara specijaliste iz ustanove koja ima potpisan ugovor sa Fondom, dok se osiguranici za bolovanja duža od 30 dana upućuju na prvostepenu komisiju za ocjenu privrmene sprečenosti za rad.
-I tu postoji izuzetak koji se odnosi na trudnice, osobe sa infektivnim oboljenjima teško pokretna ili nepokretna lica koja ne moraju lično dolaziti na komisiju. Zdravstveni karton sa nalazima umjesto njih može da donese neko drugi i ova mogućnost je uvedena još prije nekoliko godina. Isto tako, radi se i na uvezivanju Zavoda za medicinu rada RS ( njihovi predstavnici su članovi prvostepene komisije ) u Integisani zdravstveni informaconi sistem, što bi trebalo da značajno pojednostaviti proceduru odobravanja bolovanja – objasnili su u FZO RS.
Na pitanje da li je zaista neophodno da trudnice idu na komisiju odgovaraju da je Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koji je stupio na snagu u septembru 2022. godine omogućio da se plata za vrijeme trudničkog bolovanja isplaćuje 100 odsto, što je značajno uticalo na troškove Fonda kada je riječ o privremenoj sprečenosti za rad.
-Primjera radi, trošak Fonda za trudnička bolovanja u 2024. godini veći je za skoro pet miliona KM u odnosu na 2023. i iznosio je oko 14, 6 miliona. Kada se posmatra ukupna struktura troškova Fonda za bolovanja, trudnička bolovanja i maligne bolesti učestvuju sa 60 odsto (ukupni troškovi za refundaciju neto plate za vrijeme bolovanja iznose 37,2 miliona KM i veći su za 12,4 odsto ili za četiri miliona u odnosu na 2023. godinu) – objašnjavaju u FZO RS.
Dodaju da sa svakim povećanjem prava rastu troškovi Fonda koji i dalje ima samo jedan izvor finansiranja – doprinose za zdravstveno osiguranje.
-Omogućavanjem da, primjera radi, trudnice ne idu na prvostepenu komisiju, sa sobom bi „povuklo“ i da druge kategorije zatraže isto to, a prvostepene komisije su i tu kako bi se ovo pravo racionalno koristilo i da na bolovanju bude onaj ko je i zaista bolestan. Svjedoci ste da trudnicama, ali i ostalim kategorijama potrebno je obezbijediti i neke druge uslove, poput savremenih lijekova i slično. Svako eventualno neracionalno korišćenje sredstava znači da će manje ostati za druge vitalne potrebe – bilo da je riječ o savremenim lijekovima, novim terapijama ili unapređenju uslova u zdravstvenim ustanovama. Zato je važno da svi – i pacijenti i zdravstveni radnici – zajednički čuvamo sistem, kako bi on mogao odgovoriti na stvarne potrebe osiguranika. Fond nije tu da nekoga spriječi u ostvarivanju prava, već da obezbijedi da ta prava postoje i sutra kao i da ih dodatno proširujemo. A to je moguće samo ako ih koristimo odgovorno i svrsishodno – navodi se u odgovoru FZO RS.