Moje dijete

Moje dijete
časopis za roditelje

Moje Dijete
časopis za roditelje

Dr Bobić: Neplodnost nerijetko može biti uzrokovana bolestima štitne žlijezde

Razgovarala sam sa dr Sonjom Bobić, specijalistom nuklearne medicine, o značaju štitne žlijezde, sa posebnim osvrtom uticaja štitne na trudnoću i začeće.

    1.Koliko poremećaj rada štitne žlijezde može uticati na neplodnost, odnosno može li to biti jedan od razloga zbog kojeg žena ne može ostati trudna?

-Neplodnost i poremećaji menstrualnih ciklusa nerijetko mogu biti uzrokovani bolestima štitne žlijezde. Poremećaji ciklusa i neplodnost nisu trajni, ali mogu dugo ostati neprepoznati i cijelo to vrijeme praviti smetnje. Zato je važno otkriti ih i liječiti. Hormoni štitne žlijezde, koje ona stvara i luči u krvotok, direktno utiču na rad skoro svake naše ćelije. U pitanju su hormoni tiroksin T4 , trijodtironin T3 i kalcitonin.

Biohemijski i hormonski poremećaji, poremećaji u prehrani, te emocionalna nestabilnost uzrokovani hipertireozom mogu uticati na menstrualni ciklus i uzrokovati amenoreju i anovulaciju (gubitak menstruacije i ovulacije), oligomenoreju (razmak između dvije menstruacije produžen), hipomenoreju (oskudno menstrualno krvarenje) i polimenoreju (razmak između dvije menstruacije skraćen)

Pri tom mogu i da izostaju ovulacije, bez kojih nije moguće zatrudnjivanje. Osim toga, smanjuje se i seksualna želja (libido).

Hormoni štitne žlijezde su ključni za razvoj nervnog sistema u fetalnom periodu, odnosno utiču na pravilan rast i razvoj fetusa i djece i održavanje trudnoće. U prvom trimestru, dijete prima hormone štitnjače preko posteljice, zbog čega je veoma važan hormonski status majke. Nakon toga, djetetova štitnjača sazrijeva i sama počinje proizvoditi hormone, ali ipak dijete i dalje ostaje ovisno o majčinom unosu joda, koji je nužan za sintezu hormona štitnjače.

Veliki je naglasak na pravovremenom otkrivanju eventualnih problema, zato što se dobar dio njih može riješiti adekvatnim liječenjem, dok u suprotnom slučaju postoji ozbiljan rizik i za majku i za dijete.

Kod žena koje iz nekog razloga nemaju štitnu žlijezdu, jako je važno prekontrolisati hormonski status neposredno prije planiranja trudnoće ili odmah po ostvarivanju trudnoće. Neophodno je pravilno i redovno uzimanje preporučene terapije i redovne kontrole kod doktora. Pacijentkinje sa karcinomom štitne žlijezde, koje su primale radiojodnu terapiju kao vid terapije nakon operacije štitne žlijezde, potrebno je da sačekaju da prođe jedan vremenski period prije ostvarivanja trudnoće (savjetuje se čekanje 6 mjeseci nakon primanja radiojoda).

  1. Svima nam je poznato da se rade hormoni štitne žlijezde, ali koliko je neophodno uraditi i antitijela, da bismo imali kompletnu sliku.

-Kompletan pregled štitne žlijezde započinje razgovorom sa ljekarom (uzimanje anamnestičkih podataka), zatim palpacija vrata, analiziranje laboratorijskih nalaza (hormona štitna žlijezde), ultrazvučnog pregleda štitne žlijezde. U posebnim indikacijama radi se punkcija štitne žlijezde i druge dostupne dijagnostičke metode (scintigrafija štitne žlijezde).

Za prvi pregled je sasvim dovoljno da se uradi TSH i FT4. A ljekar će, na osnovu nalaza ultrazvuka ili ako posumlja na Hashimoto tireoiditis, tražiti dodatna antitijela da se urade.

Naročito značajno jeste da se antitijela urade kod žena reproduktivne dobi koje planiraju trudnoću, da se poremećaj štitne žlijezde, ukoliko postoji, otkrije na vrijeme.

  1. Koji simptomi trebaju da nam budu znak da štitna ne radi kako treba i da odemo na pregled?

-Simptomi koncentracije, zaboravnost, oticanje kapaka, ruku i nogu, promjene na koži, kosi i noktima, lupanje srca, znojenje, poremećaj menstrualnog ciklusa, naglo dobijanje ili nagli gubitak na tjelesnoj težini… su mnogobrojni i često ima preklapanja sa drugim bolestima, ali najčešći su: umor, pospanost, bezvoljnost, nedostatak

  1. Hašimoto? Šta je tačno, kako ga otkriti i koji su simptomi?

-Radi se o autoimunoj bolesti, gdje usljed promjena u funkcionisanju imunog sistema dolazi do pojačanog stvaranja određenih antitijela sa specifičnim djelovanjem na štitnu žlijezdu. Posljedica je hronična upala tkiva štitnjače koja u konačnici dovodi do smanjene funkcije štitnjače – hipotireoze.

Hashimoto tireoiditis je češće prisutan u sklopu drugih autoimunih bolesti poput dijabetesa tip 1, reumatoidnog artritisa, Addisonove bolesti, sistemskog eritemskog lupusa i celijakije.

Klinička slika, odnosno simptomi i znakovi imaju dosta širok spektar javljanja.

Nerijetko se Hashimoto u početku manifestuje u vidu ubrzanog rada štitnjače ili hipertireoze, kada dolazi do oštećenja tkiva štitnjače i pojačanog lučenja njezinih hormona u krvotok. Tu fazu obilježavaju simptomi poput ubrzanog rada srca, pojačanog znojenja, gubitka na tjelesnoj težini, ubrzane peristaltike crijeva, lošeg podnošenja toplote, nervoze, nesanice i poremećaja menstrualnih ciklusa.

Nakon te fazi, slijedi različito dug period uredne funkcije štitnjače (eutireoza), nakon čega se, usljed funkcionalnog slabljenja štitnjače, razvija hipotireoza.

Za otkrivanje Hashimota važno je uraditi sljedeće laboratorijske nalaze TSH, FT4, Tg-at i TPO-at, te uraditi ultrazvuk štitne žlijezde, koji kod razvijene forme bolesti bude karakterističan.

  1. Uticaj hašimota na zatrudnjivanje i trudnoću?

Kod razvijene hipotireoze, uzrokovane Hashimotom, javljaju se poremećaji menstrualnih ciklusa i neplodnost kod žena, ali i smanjenje libida i smetnje potencije kod muškaraca.

Najnovije objave

DOBOJ – U Doboju su potvrđeni prvi slučajevi malih boginja – morbila …

Uručena su prva rješenja korisnicima novčane podrške za nabavku senzora za kontinuirano …

Vršilac dužnosti direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Bojan Đenić rekao …

Trajna šminka usana, očiju i obrva postala je jako popularna, a neretko …

BANJALUKA – Univerzitetski klinički centar Republike Srpske dodijelio je ugovor za nabavku …